piše Marjana Naletilić mr. pharm.

Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože. Najčešća se javlja u djece, ali nije rijetkost da se javi i u odrasloj dobi. Karakterizira ju suha iritirana koža i svrbež što značajno mijenja kvalitetu života djece, ali i njihovih roditelja.

Atopijski dermatitis za razliku od suhe kože, uz svrbež i suhoću ima prisutno i crvenilo. Zahvaća cijelu površinu tijela dok je kod beba izuzeta perioralna i pelenska regija. Učestalost bolesti kod djece je 15-20%. No, intenzitet s godinama slabi i većina predškolske djece više nema nikakvih simptoma.

UZROK nastanka bolesti nije točno razjašnjen. Glavnu ulogu imaju genetska predispozicija i okolišni čimbenici. Često se javlja kod osoba sa nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama, te se često uz atopijski dermatitis u ranom djetinjstvu javljaju i alergije na hranu, a s godinama i alergijski rinitis i astma.

Kod oboljelih, oštećen je gornji sloj kože, tj. poremećen je mikrobiom kože gdje zatim uz neke vanjske čimbenike dolazi do simptoma bolesti i upale. Zbog nedostatka lipida te poremećaja proteina, mikroorganizmi i alergeni ulaze kroz te raspukline u koži i dolazi do upale. I upravo tu leži terapija, redovitom njegom kože obnavljamo tu narušenu kožnu barijeru. Filagrin je strukturni protein kože i bitan je za vlaženje kože. Kod nekih pacijenata, prisutna je i mutacija gena za taj protein što posljedično dovodi do urušavanja kožne barijere. Čimbenici pogoršanja što dovode do upale su iritansi (suhi zrak, grijanje, agresivna sredstva za pranje, sintetska odjeća,..) i alergeni (nutritivni i alergijski). Kod atopičara u ranoj dječjoj dobi se često javlja i alergija na hranu. Najčešći nutritivni alergeni su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, gluten, riba i školjke, kikiriki te orašasti plodovi.

AKUTNA FAZA Atopijski dermatitis je bolest u kojoj se izmjenjuju mirne faze i faze upale. Do faze pogoršanja dovode razni čimbenici (vanjski okidači, alergeni, mikroorganizmi,..). Pošto je kod ovih bolesnika već oštećena kožna barijera, ovi vanjski okidači će izazvati upalu gdje se inače kod zdrave kožne barijere ne bi ništa dogodilo. Javlja se intenzivni svrbež, grebanje i pečenje. Koža se opet dodatno oštećuje te imamo začarani krug.

TERAPIJA atopijskog dermatitisa je lokalna, tj. cilj je obnova oštećene kožne barijere. Bitno je redovito korištenje emolijentnih sredstava, i u akutnoj i u mirnoj fazi, da bi se učvrstila kožna barijera i spriječio prodor mikroorganizama i iritansa. Često dermatolozi za ove pacijente kažu da su „skupi“ pacijenti. Naime, njega mora biti redovita i stalna, neovisno o fazi bolesti. To je temelj liječenja i tom redovitom njegom zapravo kontroliramo svrbež i činimo kožu manje osjetljivom na razne iritanse. Bitno je reći i da bolest ne ostavlja ožiljke, kad jednom prođe ne mora biti znakova da je osoba uopće imala atopijski dermatitis.

KUPKE trebaju biti bez parfema. Redovito, maksimalno do 10 minuta trajanja, voda ne smije biti prevruća. Koriste se ili sindeti bez sapuna ili uljne kupke (Avene XeraCalm, Uriage Xemose, La Roche lipikar AP, Aderma Exomega, Eucerin Atopi Control).

OVLAŽIVAČI ili emolijensi. Emolijentna sredstva za njegu se koriste odmah nakon kupanja još na vlažnu kožu, da bi se poboljšalo njeno ovlaživanje. Štite kožu, omekšavaju je i jačaju kožnu barijeru. Primjenjuju se i u fazama akutne bolesti ali i u mirnoj fazi. Bitno je i pravilno nanijeti sredstvo za njegu. Zadnje preporuke su 150g proizvoda tjedno za djecu, a 250 g za odrasle tjedno. Koža atopičara treba redovitu stalnu njegu. Redovitom upotrebom emolijensa u mirnoj fazi, smanjuje se potreba za kortikosteroidima.

LOKALNI KORTIKOSTERODI Kad sami ovlaživači nisu dovoljni u terapiji, dermatolog/pedijatar propisuje lokalne kortikosteroide. To su jako dobri lijekovi ako se pravilno primjenjuju. Ovisno o jačini upale, liječnik propisuje kortikosteroidnu kremu/mast. Najčešće se doziranje počne dvaputa dnevno i traje dok se ne smiri svrbež, a zatim se nastavlja jedanput dnevno. Bitno je da pacijent vodi dnevnik potrošnje kako bi liječnik imao uvid u kontrolu bolesti.

KORTIKOFOBIJA Pacijenti se često boje kortikosteroida zbog njihovih nuspojava, što nazivamo kortikofobija. No, neželjeni učinci (to mogu biti crvenilo kože, proširenje kapilara,..) su relativno rijetki ako se preparati pravilno doziraju. Strah kod pacijenata je u pravilu neopravdan jer izbjegavanjem dugotrajne i česte terapije te praćenjem potrošnje, jako je mala vjerojatnost javljanja nuspojava.

DODACI PREHRANI Što se tiče vitamina i minerala kao dodataka u AD, pouzdani klinički dokazi postoje jedino za vitamin D! On je bitan za razvoj normalne kožne barijere, ima protuupalno i antimikrobno djelovanje. Postoje studije koje pokazuju vezu između razina vitamina D kod trudnica i pojave nastanka atopijskog dermatitisa i rinitisa poslije kod djece. Naime, manjak vitamina D je bio jedan od uzroka nastanka atopijskog dermatitisa. Zato je danas preporuka trudnicama uzimanje 400 IU vitamina D, kao i bebama do prve godine života.

Dokazi također postoje i za probiotike, i to one sa više sojeva (pogotovo Lactobacillus i Bifidobacterium). Naime, primjena probiotika u trudnoći, ali i primjena kod novorođenčadi nakon poroda smanjuje rizik od nastanka atopijskog dermatitisa. Preporuča se primjenjivati kod trudnica u zadnjem tromjesečju te nastaviti kod dojenčeta odmah nakon rođenja. Ako se probiotici primjenjuju i majci i djetetu mogu smanjiti rizik osjetljivosti i na nutritivne alergene. Također, bolja je i kontrola simptoma bolesti. Iako za omegu 3 nema kliničkih dokaza, oralna primjena može samo pomoći. Kao i upotreba crnog kima, ulja noćurka i lanenog ulja.

Mogu li trudnice prevenirati atopijski dermatitis? Studije su pokazale da isključivanje pojedine hrane kod trudnica neće spriječiti nastanak dermatitisa kod djece. Pokazalo se jedino da mediteranska prehrana može zaštiti dijete od nekih alergijskih bolesti. zbog vlakana i dobrih masnoća koji pozitivno djeluju i na mikrobiom kože.

Koliko je opravdana eliminacijska dijeta? Istraživanja supokazala da kod uvođenja dohrane u beba nema opravdanog razloga izbacivanja i odgađanja namirnica koje izazivaju alergije. Dapače, dokazano je da rano uvođenje alergena sprječava kasniji razvoj alergije. Npr., rano uvođenje kikirikija u dohranu (sa 4-11mj.) značajno smanjuje rizik alergije na kikiriki u dobi od 5 godina. Eliminacija se preporučuje jedino ako je alergen odgovoran za pogoršanje bolesti.

I ZA KRAJ..

Potrebno je individualno pristupiti svakom pacijentu, educirati ga o tijeku bolesti i pružiti mu psihološku podršku.

• izbjegavati okidače (alergene, iritanse, stres)
• redovito koristiti odgovarajuće kupke i kreme (to je temelj terapije, koristiti ih i u razdoblju bez simptoma!)
• protuupalno liječiti kod akutne faze da bi se ublažili simptomi 

Ovu bolest ne možemo izliječiti, ali ju možemo kontrolirati!

#xeracalm #exomega #lipikarAP #xemose #atopiconntrol #dexyanemed #suha #koza #alergija