Alergije – najnovija istraživanja i naša iskustva

piše Marjana Naletilić, mr. pharm. 

Alergijske bolesti nazivamo bolestima modernog doba. Naime, zadnjih godina su u jako velikom porastu i sve se više javlja u odraslih koji nikada prije nisu imali problema sa alergijama. Smatra se da su za taj veliki porast najviše krive klimatske promjene, onečišćenja zraka te „sterilnost“ prostora.

Alergije su inače pretjerane reakcije organizma na neku tvar gdje naš imunološki sustav napada stranu tvar koja inače kod osoba koje nemaju alergiju neće izazvati nikakvu reakciju. Jako utječu na kvalitetu života.

U ovo doba godine su najčešće alergije na pelud, ali ostatak godine su tu i alergije na hranu, grinje, dlake kućnih ljubimaca, ubod insekata, kožne alergije… Najčešće je sklonost alergiji nasljedna.

Peludni alergeni se javljaju s prvim znacima proljeća te je za oboljele najbitnije pratiti peludni kalendar (dostupan na ovom linku).

Pelud breze je najdominantnija pelud drveća na ovom području Europe, a zadnjih desetljeća razina peludi je porasla, kao i učestalost peludnih alergija. Najčešći simptomi su suzenje očiju, curenje i svrbež nosa te kihanje. Kronični oblik čak može preći i u kroničnu astmu, sa simptomima dosadnog kašlja, nedostatka „kisika“, tj. otežanog disanja te nekih infekcija.

Za liječenje alergija se koriste antihistaminici, i to su lijekovi koji samo uklanjaju simptome alergije. Zato je najbitnije, koliko se može,:

• izbjegavati alergene
• pratiti peludni kalendar i ovisno o tome planirati izlazak iz kuće
• ne provjetravati kuću i odjeću u vrijeme najveće koncentracije na pelud (kroz jutro)
• nakon dolaska izvana istuširati se i promijeniti odjeću
• redovito čistiti klima-uređaje
• nošenje maski isto može pomoći smanjenju udisanja peludi

Oralni alergijski sindrom je pojava gdje velik dio osoba alergičnih na pelud breze ima peckanje, svrbež ili neke simptome alergije nakon uzimanja neke biljne hrane. Najčešće su to jabuka, trešnja, breskva, nektarina, lješnjak, bademi.

Liječenje

Najčešće se koriste antihistaminici (Rinolan, Flonidan, Des-flonidan, Escontral, Lordes, Xados, Xyzal, Allegra, Alerix,.) koji ublažavaju simptome. No ,zadnjih godina u praksi u ljekarni primijetimo kako se jako često pacijenti naviknu na njih, tj. nakon sezonu, dvije, traže neki novi lijek jer im dosadašnji više ne djeluje. Antihistaminike imamo i lokalno, u obliku kapi za oči, kad je u pitanju suzenje očiju, ili u obliku gela/masti, kad su u pitanju ubodi insekata.

Za olakšanje simptoma preporuča se i ispiranje sluznice nosa fiziološkom otopinom ali i ostali dekongestivni sprejevi za nos (Meralys, Operil, Maxirino,..). Kod težih oblika, tu su kortikosteroidni sprejevi za nos (Avamys, Mometazon, Flixonase,..) kao i inhalacijski kortikosteroidi, tzv. pumpice, koji idu na preporuku liječnika.

Od biljnih preparata, prirodni antihistaminik je crni kim, koji duljom primjenom može spriječiti pojavu i smanjiti jačinu simptoma. Njega je bitno početi uzimati bar koji mjesec prije početka alergije, da bi se organizam pripremio na alergene.

Također, u smanjenju simptoma pomažu i snažni antioksidans kvercetin. Smanjuje simptome alergije, a na tržištu se nalazi u kombinaciji sa vitaminom C jer međusobno povećavaju učinak.  

Tu su još i kopriva te kombinacija kalcija sa vitaminom C.

U zadnje vrijeme se dosta nade polaže u probiotike. Naime, pojedini sojevi iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium imaju učinka u smanjenju intenziteta simptoma i poboljšanju kvalitete života.  

Imunoterapija je jedan od načina liječenja gdje se pacijent postupno izlaže malim količinama alergena, koje se postepeno povećavaju. Tu se želi postići da organizam s vremenom razvije toleranciju, tj. da dođe do smanjenja alergijske reakcije ili da do nje uopće ne dođe više u budućnosti. Ovaj način liječenja provodi se u zdravstvenim ustanovama.

Zaključak:

Alergije se ne mogu u potpunosti izliječiti, ali uz neke korake simptomi se mogu držati pod kontrolom. Znači, najvažnije je izbjegavati alergene (pelud, skupljače prašine u kući – tepihe, zavjese, hranu na koju smo alergični, prisutnost životinja,…) koliko to stil život dopušta.

Pripremati organizam na vrijeme (kvercetin ili crni kim). Uzimati redovito anthistaminike ili kortikosteroidnu terapiju, ako ju je liječnik propisao. Također, zdrava crijevna flora je preduvjet zdravog imunološkog sustava te tu probiotici mogu jako pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju kvalitete života.